Zahtjevi za georeferenciranje i digitalizaciju prostornih podataka u novom zakonodavstvu EU u području klime, okoliša i biološke raznolikosti
Drugog dana Međunarodne konferencije o daljinskom praćenju okoliša i GIS-u (ICERS) koja se održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 11. do 12. srpnja 2024. godine Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao korisnik koordinator na projektu LIFE CROLIS, predstavilo je rezultate svoga rada na razvoju Nacionalnog informacijskog sustava za zemljišta u Republici Hrvatskoj.
Od 2019. godine usvojen je značajan broj zakonodavnih akata EU koji se odnose na politike klime i energije, kao i politike zaštite okoliša i obnove biološke raznolikosti, izmijenjeni su ili su još uvijek u procesu revizije i donošenja. Te pravne inicijative zahtijevaju georeferenciranje i digitalizaciju prostornih podataka prikupljenih putem daljinskog praćenja okoliša.
Cilj ovih zakonodavnih napora je iskoristiti tehničke i tehnološke sposobnosti kako bi se dobili precizniji podaci o praćenju učinkovitosti politika u tim sektorima i kako bi se osigurala vjerodostojnost provedbe zakona kroz certifikaciju ispunjenih obveza i postignutih ciljeva. Osim toga, precizniji podaci prikupljeni tijekom vremena doprinijet će razvoju novih modela i poboljšanju politika EU usmjerenih na postizanje Ciljeva tisućljeća UN-a i ciljeva klimatske neutralnosti EU do 2050. godine, kao i dugoročnih ciljeva za obnovu biološke raznolikosti i zaštitu okoliša.
Za praćenje i provođenje ovih politika, države članice moraju unaprijediti svoje sposobnosti za praćenje emisija i prikupljanje podataka o okolišu prema novim zakonodavnim zahtjevima. Stoga Republika Hrvatska provodi demonstracijski projekt za razvoj višenamjenskog i višenamjenskog sustava – Hrvatski informacijski sustav za zemljišta (CROLIS). Projekt LIFE CROLIS sufinancira se iz programa EU LIFE.
Ovaj rad pruža pregled novog zakonodavstva EU i zahtjeva za georeferenciranje prostornih podataka unutar Nacionalnog sustava inventure emisija i zahtjeva za praćenje klimatskih, okolišnih i bioloških komponenti koje bi se mogle integrirati u takav ujedinjeni sustav praćenja.
Cijelu publikaciju možete preuzeti ovdje ili putem službene stranice Konferencije ili putem otvorenog pristupa objavljenim radovima.
Prezentaciju možete preuzeti ovdje.
Podjeli ovu novost koristeći: