KLIMATSKE PROMJENE I POLITIKE UBLAŽAVANJA I PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U EUROPSKOJ UNIJI

Ubrzan razvoj kao posljedica industrijske revolucije te veliko povećanje broja stanovnika na Zemlji u posljednjih stotinu godina uzrokovali su značajne promjene klime. Emisije stakleničkih plinova nastale ljudskim djelovanjem, prije svega one nastale izgaranjem fosilnih goriva, velikim su dijelom odgovorne za klimatske promjene koje sve više zadiru u svakodnevni ljudski život. Izgaranje fosilnih goriva doprinosi povećanju koncentracije ugljikova dioksida i drugih plinova u atmosferi i tako utječe na jačanje stakleničkog efekta i globalno zagrijavanje. Klimatske promjene će imati sve snažnije negativne učinke, s nepovratnim djelovanjem. Simulacije na temelju naprednih znanstvenih modela ukazuju da će opseg i intenzitet negativnih posljedica klimatskih promjena ovisiti o uspješnosti provedbi politika i mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Opsežna izvješća o promjeni klime Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuju da emisije stakleničkih plinova na globalnoj razini i dalje rastu, a opseg i intenzitet utjecaja klimatskih promjena veći je od dosadašnjih procjena. Kako bi u skladu s Pariškim sporazumom ostali na putanji ograničenja porasta globalne temperature do 1,5 °C, nužno je postaviti ambicioznije ciljeve i obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova svih država. Zbog toga su predstavnici država članica Europske unije u prosincu 2019. godine usvojili cilj postizanja klimatske neutralnosti u Europskoj uniji do 2050. godine. Kako bi se taj zadani cilj i ostvario, u prosincu 2020. godine usvojen je novi, još ambiciozniji cilj smanjenja emisija u Europskoj uniji od 55 % do 2030. godine. U skladu s tim ciljem, pristupilo se prilagođavanju cijelog zakonodavstva Europske unije i taj novi zakonodavni paket poznat je pod nazivom ”Spremni za 55 %”.

Ovaj klimatsko-energetski paket Europske unije, uz novi cilj smanjenja emisija, donosi i ciljeve za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije, povećanje energetske učinkovitosti i klimatske ciljeve u svim sektorima.

Navedeni ciljevi trebaju se postići u sektorima unutar EU sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) (npr. velika energetska postrojenja) i izvan tog sustava (npr. poljoprivreda, otpad) (non-ETS) kao i u sektoru Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (engl. kratica LULUCF). Za sektore izvan EU sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova državama članicama Europske unije utvrđuju se godišnje emisijske kvote i te kvote države članice ne smiju prekoračiti. Osim toga, svaka država članica Europske unije mora osigurati takve uvjete da od 2021. do 2030. godine emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF ne premašuju njihova uklanjanja. Do 2030. godine na razini EU uklanjanja se moraju povećati na -310.000 kt CO2-eq, a svakoj članici EU utvrđeno je koliko treba doprinijeti u ostvarenju tog cilja. Za Republiku Hrvatsku taj cilj u 2030. godini iznosi -5.527 kt CO2 eq.

ŠTO JE TO LULUCF?

Za potrebe praćenja emisija stakleničkih plinova iz velikog broja ljudskih djelatnosti, one su razvrstane u šest sektora: Energija, Industrijski procesi i korištenje proizvoda, Poljoprivreda, Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF), Otpad i Ostalo. Podaci o emisijama iz ovih sektora pomažu državama u planiranju i provedbi politika i mjera za smanjenje emisija i povećanje uklanjanja (ponora) ugljika.

LULUCF je kratica koja označava engleski naziv za sektor “Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva” (Land Use, Land Use Change and Forestry)“. LULUCF se koristi u okviru provedbe različitih aktivnosti (planiranja, provođenja i praćenja provedbe politika, praćenja stanja okoliša i klime, izrade i primjene različitih modela…) povezanih s klimatskim promjenama i održivim razvojem kako bi se obuhvatile aktivnosti koje utječu na količinu stakleničkih plinova u atmosferi, a povezane su s upravljanjem zemljištem i šumama.

LULUCF obuhvaća različite aspekte. “Korištenje zemljišta” odnosi se na promjenu namjene zemljišta, poput pretvaranja šuma u poljoprivredno zemljište ili urbanizaciju. “Prenamjena zemljišta” odnosi se na prirodne ili ljudske aktivnosti koje mijenjaju način korištenja postojećeg zemljišta, kao što su sječa šuma ili obnova šuma nakon požara. “Šumarstvo” se odnosi na upravljanje i gospodarenje šumama, uključujući sječu i pošumljavanje.

Važno je pratiti i razumjeti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz ovih aktivnosti jer zemljište i šume djeluju kao ponori (pohrana) ugljika, apsorbirajući i zadržavajući stakleničke plinove iz atmosfere. Međutim, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo također mogu dovesti do oslobađanja značajnih količina stakleničkih plinova, posebno ako se prirodni ekosustavi naruše ili unište. LULUCF se koristi u međunarodnim okvirima, poput Sporazuma Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), kako bi se procijenile emisije stakleničkih plinova i pohrana ugljika povezana s aktivnostima korištenja zemljišta i šumarstva. Ovi podaci pomažu državama da razumiju i prate svoje emisije stakleničkih plinova te razvijaju politike i mjere za smanjenje tih emisija i očuvanje šuma i ekosustava.

ZNAČENJE SEKTORA LULUCF U UBLAŽAVANJU I PRILAGODBI KLIMATSKIM PROMJENAMA

U LULUCF sektoru prate se emisije i uklanjanja ugljikova dioksida iz atmosfere u šest kategorija zemljišta, a to su: šume, usjevi/nasadi, travnjaci, močvare (vodene površine), naseljena područja i ostalo zemljište. Prenamjena zemljišta se odnosi na promjenu načina korištenja zemljišta kao što je na primjer pretvaranje travnjaka u zemljište usjeva/nasada ili u šumsko zemljište provedbom pošumljavanja, melioracija močvara i pretvaranje tako dobivenog zemljišta u travnjake ili poljoprivredno zemljište i sl.

Posebno je važno pratiti i razumjeti procese koji dovode do emisija stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, jer je to jedini sektor u kojem dolazi do uklanjanja (ponora) ugljikova dioksida iz atmosfere prirodnim putem i njegovom pohranom u prirodnim pohraništima (vegetaciji, tlu, drvnim proizvodima). Međutim, promjene u sektoru LULUCF mogu dovesti do oslobađanja značajnih količina stakleničkih plinova, posebno ako se prirodni ekosustavi naruše ili unište.

Za postizanje klimatske neutralnosti i nulte emisije stakleničkih plinova (emisije jednake uklanjanjima) na globalnoj razini nužno je da se emisije koje preostanu nakon što su poduzete odgovarajuće aktivnosti za njihovo smanjenje u sektorima EU ETS-a i sektorima izvan EU ETS-a, uravnoteže uklanjanjem ugljikova dioksida putem njegovog trajnog skladištenja u prirodnim pohraništima (vegetaciji, tlu, mrtvom drvu, listincu, drvnim proizvodima) ili putem tehnološkog skladištenja. Globalne neto nulte emisije ugljikova dioksida ili stakleničkih plinova mogu se postići čak i ako neki sektori i regije imaju neto emisije veće od uklanjanja, pod uvjetom da drugi sektori i regije postignu neto negativne emisije. Jasno je da će za to biti potrebno razumijevanje i široka suradnja među svim svjetskim državama.

Preduvjet za postizanje svih navedenih ciljeva je prikupljanje i obrada velikog broja podataka, od podataka o emisijama do niza prostornih podataka. Najveća vrijednost projekta LIFE CROLIS je upravo u tome što će se njegovom provedbom razviti alati potrebni za prikupljanje i obradu prostornih podataka u svrhu praćenja emisija stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, koje će biti moguće primijeniti i u drugim državama. Vrijednost ovog projekta prepoznala je i Europska komisija navodeći ga kao ogledni primjer sustava za prikupljanje i obradu prostornih podataka u navedenu svrhu.

Jedan od glavnih izazova, ali i nezaobilazna osnova za svaku bilancu stakleničkih plinova u sektoru LULUCF su detaljne informacije o korištenju (engl. Land Use, LU) i pokrovu zemljišta (engl. Land Cover, LC) definirane kao matrica korištenja i prenamjene zemljišta tijekom vremena. Trenutno je u gotovo svim državama članicama Europske unije matrica korištenja i prenamjene zemljišta nedovoljno precizna s obzirom na postavljene kriterije za izvješćivanje prema novom LULUCF propisu. Naime, podaci o površinama pojedine kategorije zemljišta, uključujući i one o prenamjeni jedne kategorije zemljišta u drugu na godišnjoj razini počevši od 1970. godine, trebaju biti prostorno točno utvrđeni.

Osim što moraju ispuniti zadani kriterij, države članice moraju objediniti različite izvore informacija o pokrovu i korištenju zemljišta kako bi razvile potpunu i dosljednu matricu korištenja zemljišta, prenamjene zemljište i šumarstva. Nedostatak odgovarajućih alata najveći je izazov u realizaciji tog zadatka.

KONCEPT EAGLE I SUSTAV CROLIS

U okviru Europske agencije za okoliš (EEA) uspostavljena je Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš (EIONET) kao središnje mjesto za prikupljanje podataka o okolišu iz različitih izvora i za različite namjene, koji su dostupni svim državama članicama. Podaci koje dostavljaju države članice ili različite europske institucije nastoje se unutar ove mreže ujednačiti po kvaliteti i standardizirati.

Akcijska grupa EIONET-a za praćenje zemljišta u Europi (EAGLE) koju čine vrhunski stručnjaci Europske unije u tom području ima za cilj izraditi koncept i metodologiju koji će unaprijediti europski informacijski kapacitet za praćenje zemljišta.

Koncept podataka EAGLE odvaja prostorne podatke u dvije zasebne skupine podataka: podaci o pokrovu zemljišta i podaci o korištenju zemljišta. Ovaj je koncept sredstvo za usporedbu i prevođenje značenja između različitih sustava označavanja zemljišnog pokrova i korištenja zemljišta. Neke od njegovih komparativnih prednosti su: primjenjiv je i na razini Europske unije i na nacionalnoj razini, otvoren je za primjenu kao standard za prikupljanje podataka o pokrovu i korištenju zemljišta i može poslužiti za usklađivanje i definiranje zajedničkog okvira za proizvode programa COPERNICUS. Koncept EAGLE razmatra se u sklopu projekta CROLIS za potrebe razvoja jedinstvene baze podataka sustava CROLIS.

S ciljem identificiranja, praćenja i povijesnog pregleda stanja i promjena u korištenju i pokrovu zemljišta, sustav CROLIS će biti razvijen objedinjavanjem postojećih nacionalno raspoloživih prostornih podataka o korištenju i pokrovu zemljišta, dostupnih proizvoda programa Copernicus, dostupnih satelitskih snimkama (Sentinel, SPOT, Landsat) te, u sklopu projekta CROLIS, izrađenih ARKOD+ podataka.

DOPRINOS PROJEKTA LIFE CROLIS PROVEDBI PRIORITETNIH KLIMATSKIH POLITIKA EUROPSKE UNIJE

Emisije stakleničkih plinova nastale ljudskim djelovanjem velikim dijelom su odgovorne za klimatske promjene koje sve više zadiru u svakodnevni život svakog čovjeka. Simulacije na temelju naprednih znanstvenih modela ukazuju da će opseg i intenzitet negativnih posljedica klimatskih promjena ovisiti o uspješnosti provedbi politika i mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama. Najznačajniji izvori emisija ugljikova dioksida u Republici Hrvatskoj su sljedeći sektori:

Jedini sektor koji  za sada nije izvor emisija je sektor Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF). Međutim, ukoliko se smanje ponori kao posljedica pretjerane i nekontrolirane sječe i degradacije šumskog zemljišta tada bi i ovaj sektor mogao imati emisije stakleničkih plinova veće od ponora i stoga imati višestruki negativni utjecaj. Naime, izgaranje drva predstavlja izvor emisija stakleničkih plinova čime se istovremeno smanjuje kapacitet najmoćnijeg prirodnog mehanizma za uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere – fotosinteze zelenih autotrofnih organizama.

Praćenje emisija stakleničkih plinova u sektoru Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva predstavlja temelj za utvrđivanje utjecaja tog sektora na bilancu stakleničkih plinova svih sektora. Međutim, praćenje emisija u tom sektoru je kompliciranije i zahtjevnije od praćenja emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima. Kao posljedica toga, podaci o emisijama u tom sektoru su većinom neprecizni i nedovoljno obuhvatni.

Jedan od glavnih izazova, ali i nezaobilazna osnova za svaku bilancu stakleničkih plinova u sektoru LULUCF  su detaljne informacije o korištenju i pokrovu zemljišta poznate kao matrica korištenja i promjena zemljišta tijekom vremena. U gotovo svim državama članicama matrica korištenja i promjena zemljišta je nepotpuna ako se uzmu u obzir sljedeći zahtjevi za izvješćivanje:

Osim zadovoljiti navedene zahtjeve, države članice moraju objediniti različite izvore informacija o pokrovu i korištenju zemljišta kako bi razvile potpunu i dosljednu matricu korištenja zemljišta, prenamjene zemljište i šumarstva, ali odgovarajući alati za taj zadatak trenutno ne postoje.